Sistem bodovanja pjesama na Eurosongu ustanovljen je 1975. godine, a glasove je davao stručni žiri iz svake zemlje koja je sudjelovala u takmičenju.
No, 1997. godine, na Eurosongu u Dublinu, pet su zemalja (Austrija,Švicarska, Njemačka, Đvedska i Velika Britanija) eksperimentalno uvele televoting i, zadovoljni odzivom televizijskih gledatelja, u EBU-u su odlučili da od iduće godine glasa samo publika.
U početklu je glavni rezultat bio povećanje zanimanja publike, ali kranje posljedice vidljive su desetak godina kasnije.
Sve nezadovoljnije "susjedskim glasanjem", zemlje Zapada suočile su se i sa gubitkom primata u Eurosongu, a onda i sa obrnutim rezultatom – sve manje njihovih gledatelja zanima se za Eurosong.
Otuda novi vjetrovi u European Broadcasting Unionu (EBU) koji stoji iza ovog pjevačkog nadmetanja europskih nacija.
"Glasovi publike jesu demokratični, ali kombinacija publike i žirija učinit će show još interesantnijim. Članovi žirija će svaku pjesmu čuti više puta i tako će biti još kvalificiraniji za davanje glasova pjesmama", riječi su kojima izvršni direktor Eurosonga Svante Stockselius najavljuje promjene.
Za sada još nije poznato koliki će biti udio nacionalnih žirija u glasanju na Eurosongu 2009. godine u Moskvi i koliko će članova imati.
Kako prenosi BBC, posebno su Britanci bili ogorčeni lošim plasmanom na takmičenju u Beogradu i okrivili su ostale zemlje za "susjedsko glasanje", koje je njihovom predstavniku donijelo posljednje mjesto.
